TZGSB - Znamenitosti

Početak
Županija
Slavonski Brod
Riječ gradonačelnika
Informacije
Smještaj
Restorani
Znamenitosti
Manifestacije
Izletišta
Sajmovanja
Prirodni rezervati
Lov i ribolov
Novosti
Kontakti

	Znamenitosti
	Franjevački samostan (barok) Franjevci djeluju u Slavoniji od 13. st. i najvjerojatnije i u samom gradu Brodu. Stoga oni daju Slavonskom Brodu vjersku, kulturnu, gospodar-stvenu, ali i političku fizionomiju. Prvi samostan franjevci grade 1694. Kamen temeljac nove crkve postavio je barun Ivan Trenk 12. kolovoza 1723., a gradnju vodi fra Ivan Naračić. Crkva i samostan su građeni prema vojničkim nacrtima poput kakve tvrđave o čemu govore temelji debljine preko 3,5 m, a zidovi 2 m.
	Svojom dužinom od 38 m, širinom od 13,5 m i visinom od 13 m, brodska franjevačka crkva predstavlja najveću crkvu u Slavoniji, dok je kvadrat - klaustar brodskog samostana "najreprezentativniji klaustar samostanske arhitekture hrvatskog sjevera i jedna od najmarkantnijih baroknih građevina na području Slavonije" (Horvat). Sakralno i kulturno blago brodskog franjevačkog samostana svjedoči da je kontinuitet vjere, kulture i uopće napredovanja Broda s okolicom i žitelja nerazdvojno vezan uz franjevce.
	Knjižnica, arhiv, poznata kronika i glazbeni arhiv govore o visokoj kulturi te školstvu koje potječe iz samostana već koncem 17. st. Vrijedni sakralni predmeti i slike svjedoče o jakoj vjerskoj tradiciji koju su franjevci njegovali ilegalno i u tursko doba te do 1754. kao župnici i vjeroučitelji. Samostan je ukinut 1787. i to prvenstveno radi stambenog prostora za vojno povjerenstvo i njemačku školu. Franjevci se vraćaju u Brod 1806., napustivši samostan u Đakovu.
	Obnova samostana koja je počela 1983. traje i danas, a sadašnja se djelatnost franjevaca ogleda u tihom, skromnom, nenametljivom ali nenadoknadivom pastoralnom i prosvjetnom radu. U samostanu se okupljaju vjernici željni intenzivnijeg duhovnog života. Franjevci vode od 1995. brodsku Klasičnu gimnaziju.
	Tvrđava Brod \| Tlocrt tvrđave Brod \| U Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija u vremenu 1715.-1780. gradi veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi, koja zajedno s utvrđenim slavonskim baroknim gradovima Osijekom i Starom Gradiškom pripada velikom obrambenom sustavu na granici prema Turskom carstvu kojeg je u prvoj polovici 18. stoljeća koncipirao princ Eugen Savojski. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari, njih 634 dnevno i još davali 53 konjske zaprege na dan za prijevoz materijala. Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom a bila je predviđena za smještaj 4.000 vojnika, većinom pješaka i 150 topova.
	Prema jednoj procjeni izdržljivosti brodske tvrđave, u slučaju klasične opsade i potpuno ispunjenih kanala neprijatelju bi trebalo deset dana pripreme za napad i 46 dana za zauzimanje čitave tvrđave. Tvrđava Brod zauzimala je oko 33 ha. Kako vojne vlasti nisu dozvoljavale gradnju kuća od čvrstog materijala, jer je čitav grad bio unutar dometa tvrđavskih topova, Brod je kroz cijelo 18. i veći dio 19. stoljeća bio grad malih drvenih kućica pokrivenih šindrom ili daskama. U slučaju turskog napada grad se trebao porušiti da artiljerija ima slobodan brisani prostor oko tvrđave.
	Iako kao vojna utvrda na granici tvrđava gotovo nikad nije bila u prilici dokazati i potvrditi svoju borbenu moć, na prohujalo vrijeme svakodnevnog vojničkog života koji se u njoj odvijao podsjećaju brojni sačuvani fortifikacijski objekti. Tvrđava Brod građena je prema Vaubanovom sistemu. U osnovi je kvadratnog oblika, a sistem obrambenih jaraka daje joj zvjezdoliki tlocrt. Imala je tri obrambena pojasa: unutrašnji, vanjski i južni, a štitila su ju i dva pojasa grabišta, u koja se voda dovodila iz obližnjeg potoka.
Informacije: Turistička zajednica grada Slavonskog Broda Trg pobjede 28/1 35000 Slavonski Brod tel./fax: 035 447 721 e-mail: info@tzgsb.hr	Južna strana tvrđave posebno je ojačana utvrđenjem zvanim hornwerk jer u tlocrtu sliči na rogove (njem. horn - rog). Primarna zadaća hornwerka je topovima onemogućiti prijelaz Turaka preko Save, ali je unutar južnog obrambenog pojasa, do kraja 18. stoljeća sagrađeno više objekata poput zgrade zapovjednika tvrđave u kojoj je danas sjedište Osnovne glazbene škole Ivana Zajca, časničkog paviljona u kojem se danas smjestila gradska uprava, stana tvrđavskog kapelana (u kojemu je danas Turističko-informativni centar Turističke zajednice), zapovjednikove kuhinje, kolarnice i štale, dok su slobodni prostori korišteni za voćnjake, vrtove i parkove. Unutrašnji, središnji dio tvrđave, kvadratnog je oblika, a čine ga četiri bastiona povezana bedemima.	Informacije: Turističko-informativni centar u tvrđavi Brod Vukovarska b.b. 35000 Slavonski Brod tel.: 035 411 442
	Bastioni-peterokutna utvrđenja građena od zemljanih naboja, a s vanjske strane ozidana ciglom, organizirani su za posljednji otpor od neprijatelja i s njih se mogao nadzirati prostor ispred tvrđave, braniti vanjske bedeme i susjedni bastion. U svrhu obrane, na bastionima su, osim 46 cm visokih platformi za topove, bile smještene i po 4 stražarnice. Između svaka dva bastiona su kurtine - glavni bedemi. Zidani su ciglom a s gornje strane je zemljani nadsloj po kome vodi obrambeni put. U unutrašnjosti kurtina su prostori za smještaj ljudi i municije te radionice neophodne za funkcioniranje tvrđave a po sredini prolazi. U obnovljenoj kovačnici smještenoj u zapadnoj kurtini posjetitelje tvrđave danas dočekuje kostimirani kovač.
	Unutar središnjeg dijela je kavalir - masivni, ciglom zidani jednokatni objekt u obliku potkove. U unutrašnjosti kavalira nalazilo se čak 108 velikih prostorija jednakih tlocrtnih dimenzija-kazamata, koje su služile za logističke potrebe vojske, dakle za smještaj vojnika, artiljerijske radionice, kolarnicu, bravarnicu, oružarnicu, spremište oružja, pekaru, spremište za namirnice, bolnicu, ljekarnu.
	U obnovljenom dijelu jugozapadnog dijela kavalira, na bruto površini od 1.800 četv. m danas se smjestila jedinstvena Galerija Ružić s prvim stalnim postavom suvremene hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. U Galeriji se može razgledavati više od 400 umjetnina iz vrijedne zbirke hrvatskog kipara i slikara, Branka Ružića, rođenjem Brođanina (Slavonski Brod, 1919. - Zagreb 1997.), te njegovih suvremenika i prijatelja. U izložbenom salonu Galerije se, uz kostimirane lutke graničarskih vojnika u prirodnoj veličini, nalazi i maketa tvrđave koja u potpunosti dočarava vojnički život na granici Austro-ugarskog carstva u 18. i početkom 19. stoljeća.
Branko Ružić (Slavonski Brod, 1919. - Zagreb, 1997.)	Radno vrijeme Ljetno radno vrijeme Galerije je utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 9:00 do 13:00 i od 17:00 do 20:00 sati, a subotom i nedjeljom od 10:00 d0 14:00 sati. Zimsko radno vrijeme je utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 10:00 do 17:00 sati, a subotom i nedjeljom od 10:00 do 14:00 sati. Organizirane posjete su moguće i ponedjeljkom odnosno izvan radnog vremena, uz prethodnu najavu na telefone 035 447 680, 448 749, 411 510 te e-mail: galerija-umjetnina@sb.t-com.hr
	U centru tvrđavskog trga stoji barokna tvrđavska crkva Sv. Ane, koju su s južne strane zatvarale dvije zgrade - Slavonska kasarna koja je obnovljena te je danas u njoj sjedište Klasične gimnazije Fra Marijana Lanosovića i kasarna štaba. Upravo na tvrđavskom trgu organizirane turističke grupe, prethodno najavljene u Turističkoj zajednici imaju prigodu nazočiti "living history" programima u kojima sudjeluju posebno angažirani pojedinci kostimirani u odore husara 12. Slavonske husarske regimente iz druge polovice 18. stoljeća, kao i drugi likovi iz tvrđavske prošlosti poput tvrđavskog zapovjednika i pisara, tvrđavskih stražara i zanatlija i dr.
	Vanjski obrambeni pojas činili su revelini - trokutasta utvrđenja koja štite glavne bedeme i onemogućavaju neprijatelju pristup tvrđavi. Svi su od zemljanog naboja, s vanjske strane ozidani ciglom. Unutar bedema zapadnog i istočnog revelina su reduiti - peterokutna utvrđenja koja su služila kao priručna spremišta baruta i puškarnice. Brodska tvrđava je naglim razvojem opsadne tehnike izgubila već od sredine 19. stoljeća svoju obrambenu zadaću. Od tada se Brod na Savi počinje intenzivno razvijati, a stari drveni Brod nestaje.
	Devastacija tvrđave Brod nastavlja se tijekom 20. stoljeća. Pojedine objekte ruši sama vojska kao neupotrebljive, a prije napušteni i neodrživi objekti sami se urušavaju i propadaju. Nakon 1945. godine sve do Domovinskog rata devedesetih godina 20. stoljeća tvrđava služi za smještaj vojnika Jugoslavenske narodne armije. Danas tvrđava Brod, spomenik nulte kategorije i jedinstven i monumentalan primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća u Slavoniji, pripada gradu Slavonskom Brodu koji je odlučno krenuo u njezinu revitalizaciju.
	Kuća Brlićevih Obiteljska kuća sagrađena krajem 18. stoljeća na glavnom gradskom trgu, nestala je u velikom požaru 1882., a na njezinom mjestu podignuta je 1885. moderna neoklasicistička jednokatnica, danas spomenik kulture pod zaštitom. U autentičnom povijesnom ambijentu doma Brlićevih stvarale su i nalazile nadahnuće za svoje mnogostrane interese ličnosti koje su značajno pridonijele javnom, kulturnom i političkom životu Broda i Hrvatske: Ignjat Alojzije Brlić, pisac i jezikoslovac, Andrija Torkvat Brlić, publicist i političar, Fani Brlić, rođena Daubachy, slikarica, te Ivana Brlić-Mažuranić, književnica. Bogata knjižnica, jedna od najznačajnijih u Hrvatskoj u 19. st. i arhiv s vrijednom prepiskom i izvornom građom - stoljetno obiteljsko naslijeđe, danas je vrijedan dio nacionalne kulturne baštine. U prizemlju obiteljske kuće Brlić nalaze se izložbeni saloni "Vladimir Becić" pri Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda, u kojima se održavaju izložbe.